Kubanski ritam života: Putovanje kroz svakodnevicu Havane
U srcu Kariba, gde talasi tirkiznog mora ljube beli pesak, Havana stoji kao neodoljivi dragulj čarobne Kube. Glavni grad najvećeg karipskog ostrva ponudiće vam spektakularne plaže i uske ulice oivičene kućama koje na najbolji mogući način reprezentuju neokolonijalnu arhitekturu, ali i mnogo više od toga.
Havanu mnogi opisuju kao jedan ogroman, živi muzej bogate istorije i kulture. U svakom trenutku Havana i njeni stanovnici žive svojim karakterističnim ritmom, kroz muziku, slikarstvo, književnost i arhitekturu koje su ukorenjene u svakodnevni život.
Kuba svakako ne spada u red onih destinacija koje naši ljudi najčešće posećuju, ali ako želite da na svom narednom odmoru osetite pravi ritam, onda su ova jedinstvena karipska zemlja i njena razigrana prestonica definitivno pravo odredište za vas!
Havana se nalazi tamo gde se asfalt pretvara u plesnu podlogu, gde svaki ugao živopisnih gradskih ulica postaje bina za lokane muzičare i mesto za igru. Salsa, son i rumba su tri stuba kubanske muzičke scene. Međutim, ne samo za Kubance, već i za sve ljubitelje latinoameričke muzike, to nisu samo obični muzički žanrovi, nego način života.
Ulica Obispo je nezaobilazna turistička atrakcija i jedno od centralnih mesta kada je u pitanju muzika. Proteže se kroz istorijski centar Havane i predstavlja pravi muzički raj. Barovi i klubovi kao što je “Floridita”, čiji je čest posetilac bio i sam Hemingvej, ili “La Zorra y el Cuervo”, u kome se može čuti najbolji kubanski džez, krcati su turistima i lokalcima još od prvih sati nakon jutarnjeg otvaranja. I ostali klubovi duž ulice Obispo su živi i iz njih se neprestano čuju pesma i zvuk gitare, trube i bubnjeva. Ali to nije sve što vam ova raspevana ulica nudi. Ovde svakoga dana možete videti (i čuti) ulične muzičare svih generacija koji na otvorenom uveseljavaju prolaznike i turiste jedinstvenom kubanskom muzikom.
Još jedna muzička atrakcija Kube i Havane je Casa de la Musica, što u prevodu znači “Kuća muzike”. U samoj Havani ima više klubova koji nose ovaj naziv, ali bar koji se nalazi na glavnom trgu je svakako najpoznatiji. Svake večeri do duboko u noć u njemu sviraju lokalni bendovi koji izvode kubansku tradicionalnu muziku.
Jedan od najpoznatijih kubanskih muzičkih projekata koji je započeo svoj muzički put iz Havane i doživeo svetsku slavu je “Buena Vista Social Club”. Njihov istoimeni album iz 1997. godine je izazvao globalni bum i postao jedan od simbola kubanske muzičke tradicije.
Ulica Callejon de Hamel je jedno od najfascinantnijih i najbogatijih kulturnih mesta u celoj Havani. Ovde možete videti, čuti i doživeti jedinstvenu kombinaciju likovne umetnosti, muzike i afro-kubanske baštine. Ova uzana ulica smeštena u centralnom delu Havane je epicentar boemskog duha i stvaralaštva. Ulični slikari i zidovi ukrašeni živopisnim muralima preobrazili su ovu naizgled običnu ulicu u šarenu galeriju na otvorenom.
Posebno užurbano i svečano je nedeljom. Tada se Callejon de Hamel pretvara u prostor gde se umetnici iz Havane, ali i sa cele Kube okupljaju i prikazuju svoja dela turistima i lokalnom stanovništvu. Kulturne nedelje u Havani su prilika da oni koji posete Kubu uživaju u umetničkim slikama i jedinstvenoj atmosferi. Jednostavno, Kuba se mora doživeti i osetiti na ulici da biste stekli pravu sliku o gradu koji diše kroz umetnost, bilo da je ona muzička ili likovna.
Ljubitelji slikarstva bi trebalo da posete i Nacionalni muzej lepih umetnosti. Museo Nacional de Bellas Artes je hram kubanskog slikarstva. Osnovan je davne 1896. godine, a danas broji više od 13.000 umetničkih dela, kako domaćih tako i svetski poznatih autora.
Zbirka je smeštena u dva odvojena zdanja tako da je jedan deo posvećen savremenom slikarstvu a drugi kolonijalnom. Jedinstvene postavke pružaju uvid u evoluciju kubanske likovne umetnosti, priču ispisanu kroz boje i iz perspektive umetnika. Deo kolekcije muzeja su i dela proslavljenih umetnika kao što su Pablo Pikaso, Francisko de Goja, Edgard Dega, Pjer Ogist Renoar, Modiljani, Kandinski i mnogi drugi.
Svakako najpoznatija književna ličnost Kube, iako po nacionalnosti nije bio Kubanac, je Ernest Hemingvej. Čuveni pisac je dobar deo svog života proveo upravo na Kubi i ostavio neizbrisiv književni pečat na čitavo ostrvo i grad Havanu. Dok je boravio u Havani, Hemingvej je i napisao jedno od svojih najpoznatijih dela “Starac i more”.
U njegovom domu u Havani, poznatom kao “Finca Vigia”, danas možete videti autentične tragove života i rada ovog neponovljivog književnika. Inače, kuća se nalazi na periferiji Havane, na nekih desetak kilometara južno od centra grada.
Ako ste ljubitelj Hemingvejevog lika i dela, ne propustite da posetite “La Bodeguita del Medio”, nekada piščevo utočište a danas popularni kafić. Ovde možete uživati u najboljim kubanskim koktelima, ali to je i mesto gde se čuva uspomena na ovog hedonistu i neverovatnog pisca, kao i na vreme u kome je živeo.
Svakako da književnost Kube ne počinje i ne završava se sa Hemingvejem. Neki od najvećih književnika koji su živeli i radili na Kubi i u Havani su Aleho Karpenter, Pedro Huan Gutijeres, Leonardo Padura, Reinaldo Arenas i Giljermo Kabrera Infante. Književnost Kube je često povezana sa revolucijom, pa i dela ovih autora imaju primesu stalne borbe za slobodu kubanskog naroda.
“La Habana Vieja” ili jednostavno Stara Havana, koju je UNESCO 1982. godine proglasio svetskom kulturnom baštinom je istorijski centar i srce kubanske prestonice. Ovaj deo glavnog grada Kube prepoznatljiv je po kolonijalnoj arhitekturi koja datira iz 16. veka i predstavlja jedan od najbolje očuvanih gradova Latinske Amerike kolonijalnog doba. Šetnja Starim Gradom otkriva impozantne katedrale, palate i kuće koje svedoče o prošlim vremenima. Mesto na kojem jednostavno nećete moći da napravite lošu fotografiju.
Plaza de la Catedral je centralni trg Stare Havane, kojim dominira prelepa katedrala Svete Device Marije. Ovo zdanje je podignuto kao oratorijum San Ignacio, da bi se 1778. godine transformisalo u katedralu. Lik Device Marije preovladava na glavnom oltaru. Sama katedrala je izgrađena u baroknom stilu. Interesantna je činjenica da su se od 1795. godine pa sve do sticanja nezavisnosti od Španije u katedrali Device Marije nalazili posmrtni ostaci Kristofora Kolumba, nakon čega su preneti u Sevilju.
Takođe, u Havani se nalazi i jedna pravoslavna crkva posvećena Bogorodici Kazanskoj, koja pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Novijeg je datuma. Izgradnja crkve je počela 2004. godine a osveštana je i u njoj se vrši služba od 2008.
Još jedan od važnijih trgova je i “Plaza de Armas” na kome možete pronaći ulične prodavce i pazariti antikvitete i retke knjige.
Havana je spoj moderne i tradicionalne arhitekture, divan grad iz kojeg možete napraviti lep putopis. Ako šetate Malecon-om uz more, zapašće vam za oko neobičan spoj kolonijalnih zdanja i modernih građevina koje kao da su prilepljene uz obalu Karipskog mora.
Jedna od značajnijih građevina u Havani je i tvrđava “Castillo de la Real Fuerza” koja dominira na ulazu u luku. Datira iz 16. veka i svedoči o tome kako se grad branio u brojnim bitkama i ratovima koji su obeležili turbulentnu istoriju Kube.
Ritam i kulturu Havane, koliko god se trudili jednostavno nije moguće dočarati rečima. Dok ne posetite prestonicu Kube nećete moći svim svojim čulima da doživite i osetite jedinstvenost ove karipske zemlje. Bez obzira da li volite muziku, arhitekturu, istoriju ili sve to skupa, zajedno sa neverovatnim plažama Karipskog mora, naša preporuka je da bar jednom u životu otputujete na Kubu. Uvereni smo, svaki trenutak proveden tamo ostaće doboko urezan u vašem sećanju.
Slike: