Šta je poljoprivredno zemljište?
-
Feb 23 2018
-
(PR) Nenad Savić
-
0
-
6054
Velika se polemika vodi da li da se poloprivredno zemljište prodaje strancima ili ne, ali prvo da vidimo šta je to poljoprivredno zemljište.
Šta se podrazumeva pod pojoprivrednim zemljištem?
Poljoprivrednim zemljištem se smatra plodno obradivo tlo ili zemljište, koje se može obrađivati plugom i na kome se mogu uzgajati usevi.
Po zakonu o poljoprivrednom zemljištu Republike Srbije, poljoprivredno zemljište je zemljište, koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivrednim zemljištem se smatraju:
- njive
- vrtovi
- vinogradi
- voćnjaci
- pašnjaci
- livade
- trstici
- ribnjaci
- močvare.
Obradivim poljoprivrednim zemljištem po ovom zakonu se smatraju njive, livade, vrtovi, vinogradi i voćnjaci.
Osim ove podele, poljoprivrednim zemljištem se može nazvati i svako zemljište, koje se može prilagoditi poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno zemljište može biti privatno i državno. Državnim zemljištem se može raspolagati na dva načina: Zakupom ili Koncesijom.
- Njiva ili oranica je tip obradivog zemljišta, koje se koristi za potrebe ratarstva. Uglavnom služi za uzgajanje kultivisanih vrsta biljaka, kao što su žitarice ili industrijsko bilje. Najveći broj oranica se nalazi u Vojvodini, kao i nizijskim i kotlinskim predelima. Njivu još nazivaju većom parcelom, koja se obrađuje i nema određenu površinu.Njiva obično ima izlaz samo na jednu stranu i ne izlazi na leniju. Na velikim obradivim površinama u našim krajevima se obično sade žitarice, krmno i industrijsko bilje.
Kod nas se najviše gaje sledeće žitarice: kukuruz i pšenica. Raž, ječam i ovas su žitarice koje se koriste najčešće u ljudskoj ishrani, ali i za ishranu stoke. Najčešći radovi na njivi su oranje, drljanje i sejanje, kasnije prskanje zaštitinim srdstvima i naravno žetva.
- Vrt, bašta ili bašča, potiče od turske reči Bahce, koja u prevodu znači Vrt li Gradina. Podrazumeva se da je to zemljište uređeno i ograđeno na kome se zasađene biljke. Možemo razlikovati baštu sa povrćem i drugim ukrasnim biljkama. Ljudi koji rade na njivi ili bašti nazivaju se poljoprivrednici, vrtlari i baštovani.
- Vinograd je zemljište koje pripada poljoprivredi i zasađeno je vinovom lozom. Vinova loza donosi plod grožđe koje se koristi u ishrani, ali i za proizvodnju sokova, vina i rakije. Ljudi koji se bave vinogradarstvom zovu se vinogradari.
- Voćnjak potpada pod poljoprivredno zemljište mnogostruke koristi. Uglavnom se koriste za proizvodnju voća uz korišćenje livade i travnjaka za proizvodnju sena ili kao pašnjak. Smatra se da je voćnjak važan deo kulturnog krajolika, a postojeća vegetacija osigurava idelano stanište za mnoge vrste životinja. Izuzetno je važno što ima pozitivan uticaj na očuvanje biološke razlikosti u okolini. Oni ljudi koji se bave voćarstvom nazivaju se voćari.
- Pašnjak je površina zemlje, koja se najčešće koristi u ishrani i uzgoju stoke, uglavnom sa ispašom. Kada se poredi prema nadmorskoj visini, pašnjak se može podeliti na nizijske pašnjake i planinske pašnjake, koji se još nazivaju „suvati“. Za kvalitetno korišćenje pašnjaka, najvažniji je sastav i tip zemljišta, minimalna godišnja količina padavine i temperatura.
- Livada je vrsta ekosistema kojim dominira travna vegetacija. Biljke koje najčešće rastu na livadama su familija Poaceae, glavočike, oštrice i mahunarke. Livade su po pravilu azonalni tip vegetacije, jer mogu opastati u različitim zonama vegetacija. Prema tipu porekla mogu biti prirodne (primarne) i veštačke (sekundarne). Po nekim podelama, livade se još dele na dolinske, brdske i močvarne.
- Trstici ili trstike su delovi livada i močvarnih livada na kojima raste trska. Trska može biti uspravna, glatka i šuplja i može da naraste i do 6 metara visine. Listovi su lancetastog oblika, mogu biti dugi i do 50 centimetara. Ime Phragma nosi iz latinskog jezika i u prevodu znači ograda, jer se koristila za izgradnju ograda. Trska je i danas izuzetno popularna, jer se i dalje koristi za izradu, ograda, krovova i izolaciju objekata. Možda vam se ovaj tip nekretnine ne čini interesantan za kupovinu, ali ovim tipom zemljišta, možete pokrenuti čak i dobar biznis.
- Ribnjaci se nazivaju poljoprivrednim dobrom na kome se uzgajaju razne vrste riba. Ribnjak uglavnom čine udubljenja u zemlji koja su ispunjena vodom, kao što su kanali i jezera ili posebno izgrađeni objekti za uzgoj ribe sličnih bazenima. U ribnjacima se moraju obezbediti kvalitetni uslovi za uzgajanje riba tako što se redovno prozračuje voda i čiste. Najjednostavnije je ovakve uslove obezbediti, ako je ribnjak smešten u blizini potoka, reka ili jezera.
- Močvara je u suštini vodeno stanište, koje obuhvata plitke stajaće vode i zemljišta, koju su najčešće natopljena slatkom vodom. Močvaru kao oblik stajaće vode treba razlikovati od bara, lokvi i jezera. Najčešće su smeštene u nizanama pored reka i jezera, što znači u reljefnim depresijama sa intenzivnom vegetacijom. Isušivanje močvara vrši se melioracijom uz pomoć nasipa i drenažnih kanala.
ko ste u prilici da kupite močvarno zemljište po povoljnoj ceni to ne znači da ste kupili loše zemljište. Uz malo ulaganja močvarno zemljište u prirodnom stanju ili isušivanjem i te kako možete koristiti za potrebe poljoprivredne proizvodnje.
Agencije iz sveta koje se bave pitanjima iz poljoprivrede, imaju različite definicije poljoprivrednog zemljišta. FAO organizacija za poljoprivredu, kao i Svetska banka, najčešće u definisanju zemljišta ovog tipa koriste mišljenje FAOSTAT-a. Njegova definicija glasi: „Obradivo zemljište je tlo pod privremenim poljoprivrednim usevima, privremene livade za košenje i ispašu, bašte, privremeni prelozi i zemljišta koja se prodaju“. Napušteno tlo koje je rezultat premeštanja kultivacije, nije uključeno u ovu kategoriju.
Stanje poloprivrednog zemljišta u Srbiji
Prema statistici organizacije za poljoprivredu i hranu pri Ujedinjenim nacijama na svetu se obrađuje 1,417 Mha obradivog zemljišta, od ukupno raspoloživih 4,900 Mha. Prema tim podacima u Srbiji ima 0,460 Mha obradivog zemljišta po glavi stanovnika.
Na žalost u Srbiji je došlo povećanja nekorišćenih površina poljoprivrednog zemljišta. Zabrinjavajuće je što su velike površine poljoprivrednog zemljišta napuštene, a najviše u ruralnim sredinama. Upravo ovakve informacije ukazuju na veliku mogućnost razvoja poljoprivrede, jer su opet kažemo na žalost, mnoge poljopredne površine neobrađene i zapuštene. Sa druge strane ove informacije imaju i svoju pozitivnu stranu, jer je apsolutno jasno da se mnoga poljoprivredna zemljišta, mogu kupiti po izuzetno povoljnoj ceni.
Autorski tekst: Nenad Savić
Vaše povratne informacije nam mnogo znače.
Molimo Vas
da kliknete na ikonicu koja odražava Vaš nivo satisfakcije posle pročitanog teksta.
NEZADOVOLJAN
JAKO ZADOVOLJAN
Kako ste ocenili ovaj tekst?
Dodajte komentar